Navigacija

Objave

Otvaranje srca publike za lekcije koje se nikada ne mogu zaboraviti

Koje su teme otvorili autori filmova u programu „Suočavanje s prošlošću“, koji još jednom poziva publiku da zaroni u dubine ljudskoga iskustva kroz historiju, otkriva selektorica Maša Marković.

Izazovno je razgovarati o prošlosti, naročito u sjeni mogućeg globalnog rata koji bi mogao pogoditi svakoga od nas. Ipak, prošlost ostaje čak i kada sve drugo prođe. Šta ostaje kada konačno zavlada mir, bilo privremeno ili trajno?

Često ostaju samo tragovi sjećanja, uporni osjećaj raseljenosti iz mjesta koja smo nekada zvali domom. Ovogodišnje izdanje programa Suočavanje sa prošlošću oblikovale su sljedeće teme: procjep između poznatog i stranog, neophodnost odlaska i proces izgradnje novog života i sticanja novih uspomena. Istražujemo tok raseljeničkog iskustva, osvrćemo se na ono što nosimo sa sobom u daljnji život i ono što ostavljamo iza sebe.

Još jednom pozivamo publiku da zaroni u dubine ljudskog iskustva kroz historiju koja se proteže od holokausta do ratova u Kambodži, Libanu, bivšoj Jugoslaviji i Palestini. Istražujući aspekte različitih sukoba završavamo sa vječnom istinom da je odgovornost uvijek individualna.

Reflektivno filmsko putovanje kroz prošlost u sklopu našeg ovogodišnjeg programa počinjemo regionalnom premijerom filma Michela Hazanaviciusa „Najdragocjeniji teret“ koji je premijerno prikazan na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Cannesu. Ovaj animirani film donosi slikovitu i mračnu priču koja nalikuje bajkama braće Grimm začinjenim magičnim realizmom i fantastikom, a pri tome ostaje duboko ukorijenjena u okrutnu, nepodnošljivu realnosti holokausta.

Nakon toga prikazat ćemo remek-djelo Ivana Ramljaka „El SHatt – Nacrt za utopiju“ koje prati priče izbjeglica iz Dalmacije koje su pobjegle od horora njemačke invazije nakon kapitulacije Italije u Drugom svjetskom ratu i pronašle utočište u El Shattu, nekadašnjoj bazi savezničkih trupa u Egiptu. Ramljakov film obrađuje temu koju historičari često zanemaruju bez obzira na njen značaj u kontekstu današnjeg vremena, osvrćući se na iskustva iz naše društvene historije koja dijelimo sa današnjim izbjeglicama.

Film Myriam El Hajj „Dnevnici iz Libana“, koji je publici Sarajevo Film Festivala predstavljen dok je još bio u montaži, zadržava nas na Bliskom istoku. Zahvaljujući svom jedinstvenom i neuobičajenom pogledu na neuspjelu libansku revoluciju i vrijeme poslije nje, ovaj film istovremeno je inspirativan i potresan. Obilikovan kao kolaž trenutaka nade i otpora suprotstavljenih osjećaju dubokog razočarenja, film ukazuje na činjenicu da odgovornost za odluku o budućim koracima na kraju uvijek pripada pojedincima. Nada opstaje bez obzira na sve.

„Život je lijep“, drugi film palestinskog dokumentariste Mohameda Jabalyja priča je o njegovoj ličnoj muci i načinu na koji je pronašao mjesto za sebe u Norveškoj u koju je došao u okviru programa razmjene studenata, a onda bio prisiljen ostati tu kada je granični prelaz Rafah zatvoren prije deset godina. Iznimno smo ponosni što ćemo film „Mi nemamo drugu zemlju“ autora Yuvala Abrahama, Basela Adre, Rachel Sozs i Hamdana Ballala prikazati našoj publici nakon što je osvojio iznimnu naklonost kritičara poslije premijere na ovogodišnjem Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu i uspio skrenuti pažnju na trenutnu patnju palestinskog naroda. „Mi nemamo drugu zemlju“ govori o ujedinjenim naporima pojedinaca iz naizgled neuporedivih pozicija u borbi za istinu, na putu ka zajedničkom cilju očuvanja empatije, uprkos velikim narativima koji kvare njihovu stvarnost. Ova četiri filma nude djelimičan uvid u turbulentnu prošlost Bliskog istoka koja je puno kompleksnija od današnje patnje u tom regionu.

Predvidjeli smo i poseban blok kratkih filmova o ratovima u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošloga vijeka. Ovaj blok obuhvatit će film Željka Stanetića „Milena“, o prisilnom raseljavanju srpskih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske u vrijeme rata, kao i film „Samir Mehić Bowie – Pisma iz Srebrenice“ o srebreničkom muzičaru ophrvanom beznađem i gubitkom iluzija i njegovom tragičnom kraju. Tu je također i film „Izlaz kroz ludaru“ u kojem autor Nikola Ilić na ekspresivan način predstavlja kako je izbjegao mobilizaciju tokom rata na Kosovu tako što se pretvarao da je mentalno obolio. Ovaj segment krunisat ćemo prikazivanjem filma Nebojše Sljepčevića „Čovjek koji nije mogao šutjeti“, a koji je na ovogodišnjem festivalu u Cannesu osvojio Zlatnu palmu za najbolji kratki film te donosi priču o ubistvu umirovljenog kapetana Jugoslovenske narodne armije koji se usprotivio pripadnicima paravojnih trupa koji su 1993. u Štrpcima izvršili pokolj muslimanskih civila iz Bosne i Hercegovine.

Zadnjeg dana našeg programa prikazat ćemo dva filma posvećena ratnim reporterima i novinarima koji žrtvuju vlastite živote da bi ostatku svijeta prenijeli dio istine. Film Lucy Lawless „Nikada ne skreći pogled“ fascinantan je dokumentarac o životu Margaret Moth, hrabre kamermanke, “princeze ratnice“ koja se s kamerom u ruci za istinu borila na linijama fronta. Ovogodišnje izdanje programa Suočavanje sa prošlošću zatvaramo filmom „Sastanak s Pol Potom“ autora Rity Pana o sudbini troje novinara koji su se zatekli u Kambodži tokom najkrvavijih godina vladavine Crvenih Kmera u toj zemlji.

Uz bogatu ponudu filmova, program Suočavanje sa prošlošću ostaje vjeran svojoj historiji društvenog angažmana te ćemo ugostiti dvadeset pet mladih ljudi iz regije Zapadnog Balkana u okviru sekcije “U očima mladih“ koju smo u prilici organizovati zahvaljujući podršci Fondacije Friedrich Ebert SOE i organizacije ForumZDF.

Naši gosti će prisustvovati filmskim projekcijama te učestvovati u brojnim panel-diskusijama, radionicama i izložbama tokom festivala koje će im omogućiti iskustvo produktivne diskusije za koje se nadamo da će poslužiti kao osnov za razvoj njihove sposobnosti kritičkog razmišljanja koja je ključna za izgradnju bolje budućnosti uz uvažavanje naše prošlosti.

S ponosom najavljujemo i ovogodišnje izdanje Sajma istinitih priča tokom kojeg ćemo predstaviti sedam priča koje su pažljivo odabrale cijenjene organizacije i pojedinci. Tokom otvorene pitching sesije, ove priče će biti predstavljene predstavnicima filmske industrije u nadi da će neke od njih odlučiti prenijeti na film. Nakon festivala učesnici će biti pozvani da dostave vlastite koncepte za razvoj filmova zasnovanih na nekoj od ovih priča koji će ući u takmičenje za nagradu u vrijednosti 10.000 eura za daljni razvoj projekta koju dodjeluje Fondacija Freidrich-Ebert SOE.

Za kraj, Sarajevo Film Festival ove godine slavi trideset godina postojanja i to se čini kao dobar trenutak da se osvrnemo na put koji je festival prešao kroz, naizgled, beskonačni proces vlastite tranzicije otkako je pokrenut tokom rata. Prije tri decenije Festival je odškrinuo prozor kako bi svijetu pružio pogled na stanovnike opkoljenog grada. Nadamo se da program Suočavanje sa prošlošću otvara srca naše publike za lekcije koje se nikada ne mogu zaboraviti kako bi u svakome od nas pobijedio zov humanosti koji nikada neće biti prognan.
„Nakon ljeta“ Danisa Tanovića bosanskohercegovački kandidat za nagradu Oscar® Američke filmske akademije
Izbor filmova iz programa 30. Sarajevo Film Festivala u Visokom, Gradačcu i Jajcu
Zahvala 30. Sarajevo Film Festivala za podršku u realizaciji Festivala
Kemal Zorlak autor Naj fotke 30. Sarajevo Film Festivala
Dobitnici UniCredit nagrade publike