Riječ selektora:


Takmičarski program igrani film
Takmičarski program kratki film
Takmičarski program dokumentarni film
U Fokusu
Novi tokovi i Novi tokovi kratki film
Panorama
Panorama dokumentarni film
Posvećeno

Riječ selektorice: Takmičarski program dokumentarni film

Naša docs porodica je sve veća!
Dokumentarna produkcija u regiji je iz godine u godinu sve bolje organizirana i pažljivije isplanirana. To se jasno vidi i u ovogodišnjoj docs. žetvi u kojoj se nekoliko dokumentaraca ističe upravo po tome što su izuzetno promišljeno rađeni, te producirani, financirani i izvedeni vrlo profesionalno. Par filmova koproducirale su velike televizijske kuće iz Zapadne Evrope, neki su čak dobili laskave kritike u vodećim filmskim časopisima. Nekoliko ih je već premijerno prikazano na prestižnim festivalima docs. filmova poput IDFA u Amsterdamu, neki su čak osvojili nagrade. Rezultanta svega toga je da takvi filmovi postavljaju visoki kvalitativni standard za sve ostale u regiji te će ih i drugi u budućnosti morati slijediti.

Tome u prilog ide i najveća novina u našem programu a to je da smo u takmičarskoj selekciji prigrlili još pet zemalja, slijedeći primjer SFF-ove igrane takmičarske selekcije, koja je to učinila prije nekoliko godina. Od sada ćemo bliže pratiti šta se dešava u dokumentarističkom svijetu Austrije, Turske, Grčke, Kipra i Malte. Ove dvije posljednje zemlje tek trebaju razvijati svoju dokumentarističku produkciju, mada Kipar već ima zanimljiv dokumentarni festival, a počeo je i sa radionicama, u saradnji sa Evropskom dokumentarističkom mrežom (EDN-om). Ostale tri nove zemlje na listi imaju dobro organiziranu docs. produkciju i značajni su sudionici na svjetskoj dokumentarističkoj sceni. Naprimjer, austrijski dokumentarci su u samom vrhu evropskog filma i redovito osvajaju nagrade na vodećim festivalima kao što su IDFA, Sundance, Leipzig i Marseille. Grčka ima fantastičan festival dokumentarnog filma u Solunu, gdje su, u saradnji sa EDN, već prije desetak godina započeli izuzetno uspješnu radionicu i pitching forum, vrlo značajan kako za cijelu regiju tako i za grčku nacionalnu produkciju. Turska ima manje organiziranu, donekle razbarušenu no izuzetno intrigantnu produkciju, u kojoj se radi uz ogroman entuzijazam, privatne investicije i puno kreativne energije. Njihovi autori su uspjeli doći do internacionalnih izvora financiranja i pokrenuti nekoliko manjih i većih festivala, od kojih su neki specijalno namijenjeni dokumentarcima, kao što je 1000 Docs, itekako poznat festival u Istanbulu, ili novi festival Dokumentarist, koji je u istom gradu, te uspješan festival u Bodrumu ili onaj u Eskisehiru koji sami organiziraju studenti filma.

Šta sve ovo znači za filmove iz regije u cjelini, a šta za naš festival i naš program? Znači da su režiseri iz ostatka regije sada suočeni sa žešćom konkurencijom! Zemlje poput Bosne i Hercegovine ili Makedonije, Albanije, Crne Gore i Kosova, pa čak i Slovenija i Bugarska, nažalost, još uvijek imaju vrlo male dokumentarne produkcije i često niti jednu ili samo po jednu, iznimno dvije producentske kuće posvećene isključivo dokumentarcima. U isto vrijeme je u Evropi sve više dokumentarističkih radionica, talent kampusa i ljetnih škola, pitching foruma; gdje se dokumentarističke ideje razvijaju, podržavaju, pretvaraju u prave scenarije, stvaraju planovi snimanja, razrađuju produkcijski uvjeti, i što je jako važno – razmatraju se strategije financiranja. Neki od filmova u ovogodišnjoj takmičarskoj selekciji upravo su dokaz da se sistematičan rad isplati i često daje zaista dobre rezultate. Film SEVDAH, kojem je pripala čast otvoriti naš ovogodišnji program (imat će svjetsku premijeru na SFF-u), potpuno se razvijao tokom cijele godine dana kroz poznatu Evropsku radionicu Ex Oriente, a proces finaciranja, produkcije i postprodukcije trajao je čak tri godine. Slično je bilo i sa filmom PLATI I ŽENI koji je nedavno osvojio nagradu na značajnom festivalu Visions du Reel. Filmu KAVIJAR KONEKŠN se posrećilo i dobio je sredstva dva prestižna fonda – ITVS-a iz San Francisca te nizozemskog Jan Vrijman/IDFA fonda. Film DOVIĐENJA, KAKO STE?, koji već par mjeseci putuje po raznim festivalima, također je pripreman na raznim radionicama, pitching sesijama. Reditelju je trebalo nekoliko godina da iz predprodukcije uđe u produkciju, te u postprodukciju i dobije ovako uspješan film.

Naravno, ima mnogo načina da se producira/financira docs. film i mnogo puteva ka boljem scenariju ili planu snimanja, ali raditi sa malo ili nimalo novca, bez podrške, sa ograničenom opremom i lošim uvjetima montaže i ostale postprodukcije, bez prikazivačke strategije, bez promotivnog plana i ulaganja, najteži je put kojim se može ići. Sličan je borbi Don Kihota sa vjetrenjačama.

Upravo zato smo, kao sastavni dio našeg regionalnog dokumentarnog programa, odlučili približiti nekoliko tema koje su ključne za rad manje iskusnih autora u regiji, te smo organizirali par predavanja/stručnih susreta; na kojima će vam specijalisti za te oblasti u vidu izlaganja objasniti šta i kako raditi, te odgovoriti na sva vaša pitanja, nedoumice, nepoznanice. U svijetu dokumentarista omiljena, šarmantna Finkinja, bivša glavna urednica dokumentarnog programa YLE TV, te do lani direktorica EDN-a, najznačajnije organizacije za evropski dokumentarni film, trenutno glavna urednica odjeljenja za sve medije na YLE TV-u, Leena Pasanen, fokusirat će se na kako napraviti dobar trailer, kamo otići i kako potaknuti radoznalost potencijalnih financijera za vaš projekt. Diane Weyermann, dobra prijateljica SFF, bivša direktorica fonda Soros, a kasnije i Sundance fonda, danas producentica uspješnih dokumentaraca iz Amerike, bavit će se vrlo osjetljivim pitanjem razlike između dokumentarne reportaže i kreativnog dokumentarca. Ova tema još uvijek je problematična za veliki broj autora u našoj regiji. Svake se godine, prilikom selekcije, susretnem sa najmanje šezdeset posto prijava koje su tipične TV reportaže, ponekad tek samo prilozi, sa premalo autorskog udjela pa čak i pokušaja da ta, često i intrigantna ideja ne ostane samo na vizualnom zapisu ili novinarskom istraživanju, nego da preraste u umjetnički dokumentarni film. Naš treći specijalni gost, talijanski producent Stefano Tealdi, koji je rukovodilac zanimljivog skupa Documentary in Europe (Barodecchia, July), pravi je doktor za financiranje dokumentaraca. Radio je i sa velikim financijerima, ali se znao nositi i sa malim produkcijama ako su mu teme zanimljive i obećavajuće. Njegova producentska kuća Stefilm producirala je i film MOSTAR UNITED, koji će zatvoriti naš program (izvan konkurencije), a koji je režirala mlada autorica Claudia Tosi.

Procjenjuje se da se u svijetu godišnje snimi nekih 10.000 dokumentarnih filmova i da ima negdje oko 3.600 filmskih festivala godišnje. Prema tome, može se reći da postoji film za svaki festival i da postoji festival za svaki film. Mi nastojimo pomoći da se ta dva elementa spoje na najbolji mogući način i da se na svjetsku dokumentarističku kartu unesu svi dobri, inspirativni i kreativni filmovi iz naše regije. Postoji interes da se najbolji filmovi iz našeg programa prikažu na nekoliko značajnih festivala, selektori raznih svjetskih festivala već su najavili svoj dolazak, (neki su i u žiriju), a mi pozdravljamo i njih i naše talentirane režisere, koji su napravili ovih dvadeset dokumentarističkih dragulja koje ćemo prikazati u ovogodišnjem takmičarskom programu.

Sa srećom!
I dobro nam došli!

Rada Šešić, selektorica

Povratak na vrh stranice